utorak, Septembar 19, 2017

Language Switcher

JA Promo Bar

Dobrodošli na zvaničnu Internet prezentaciju opštine Petnjica
Toggle Bar

Prazan modul 2

Search

Radmanska klisura

Ova klisura se nalazi sjeverno od Beranske kotline u Petnjičkom regionu. Smještena visoko iznad naselja Petnjice i Radmanaca, ovaj kanjon dominira svojim položajem a Radmanska rijeka koja izvire iz kanjona stvara sve uslove za boravak prvih ljudskih zajedica. Kanjon radmanske rijeke nije dubok, nekih 200 do 300 metara i idući ka izvorištu gotovo je nepristupačan jer se sužava na nekoliko metara širine. Kanjon obiluje kratkim okapinama i pećinskim otvorima pogodnim za boravak. U ovom kompleksu izdvaja se relativno plitka pećina ali monumentalnih dimenzija otvora, visine 36 i širine 20 metara. Duboka je oko 50 metara. Ravan plato je oko 20 kvadratnih metara u najdubljem dijelu i strmo se spušta ka izlazu i koritu rijeke. Na zaravnjenom platou otvorene su tri ispitne sonde i nađen je materijal bakarnog i bronzanog doba. Treba napomenuti da je na površini nađen antički materijal IV vijeka, jedan novac i krstasta fibula, fragmenti staklenih čaša i fragmenti tanjira Terra sigilate.

Nađeni antički materijal potvrđuje vrijeme podizanja moćnog zida čiji se tragovi vide gotovo na samom ulazu u pećinu. Ulaz u pećinu je bio podzidan moćnim zidom debljine 1,20 metara očuvan u visini od oko 5 metara. Na osnovu tragova na bočnim stranama pećine sazidan je bio u visinu do 12 metara te je predstavljao svojevrsno sklonište u rimskom periodu u vrijeme upada gotskih plemena na teritoriju carstva. Nešto niže od ove pećine (50 m), vide se djelovi  zida, debljine od  1,60 metara, kojim je bio pregrađen kanjon radmanske rijeke. Mišljenja smo da se radi o svojevrsnoj brani za vodozahvat vodovoda za naselje ili vilu rustiku koja se nalazila južno od kanjona Radmanske klisure. Naime, na lijevoj strmoj obali ovaj zid nije povezan sa stijenom već je odvojen prokopom zasutim zemljom što indicira na postojanje odvodnog kanala.

Pećnia Grad je vjerovatno služila kao sklonište i u bakarnom dobu jer je na desnoj strani kanjona otkriveno naselje. Naime na zaravnjenom platou koji se nalazi na desnoj strani prije kanjona otkriveno je mnoštvo keramike a naziru se radovi na podziđivanju donje strme strane naselja. Otkriveni materijal nađen je na dijelu osipine ispod ovih fortifikacionih pregrada a naselje se pruža na površini od oko  50 ari.

 

Katuni bronzanog doba
Senzacionalna otkrića arheologa u nalazištu Torine u Radmanskoj klisuri (avgust 2011.)

Arheološki tim Polimskog muzeja iz Berana započeo je sanaciju i zaštitu arheološkog nalazišta Torine u Radmanskoj klisuri, i već u prvim ispitivanjima došao do novih senzacionalnih otkrića.

Direktor Polimskog muzeja, arheolog Predrag Lutovac objasnio je da su u tri sonde veličine tri puta četiri metra pronađeni nevjerovatno vrijedni artefakti i takozvani pokretni arheološki materijal, koji svjedoči o životu na ovom lokalitetu.

"U prvoj sondi, na obodu pored puta, na istočnoj strani, naišli smo na osteološke ostatke sahranjenih pokojnika i sada treba da se utvrdi precizno kojem vremenu pripadaju. Već sada se može reći da bi to trebalo da bude pozni srednji vijek, budući da su pokojnici sahranjeni kanonski, što znači zapad-istok, i sa rukama prekrštenim na predjelu stomaka“, rekao je Lutovac.

On je kazao da arheolozi imaju zadatak da ove skelete uklone i da zatim utvrde rasprostranjenost nekropola koje se nalaze na ovom značajnom bronzanodopskom staništu.

"Sa preostale dvije sonde otvoren je prostor bronzanodopske kuće sa jasno vidljivim ognjištem, oko koga je nađen veliki broj cijelih keramičkih sudova, koštanih alatki, pijuka od jelenskih rogova i dvije bušene kamene sjekire“ -  rekao je Lutovac.

On kaže da su ostaci ove kuće iz bronzanog doba pronađeni na dubini od svega 50 centimetara.

"Sve ukazuje na to da se ovdje radi o ljetnjem sezonskom naselju, za izdizanje stoke, jer u bronzanom dobu već je stočarstvo bilo razvijeno. Dakle, ljudi koji su ovdje živjeli, imali su neko stalno stanište u blizini, a ovdje su dolazili tokom ljetnjih sezona. Zbog toga su kulturni slojevi plitki, ali vrlo bogati pokretnim arheološkim materijalom“, kaže direktor Polimskog muzeja.

Prema njegovim riječima, na osnovu onoga što je ovih dana nađeno, kao što je kalup za livenje bronzanih bodeža egejskog tipa, moglo bi se zaključiti da se radi o finalnom bronzanom dobu koje pripada takozvanoj prelaznoj zoni između Crne Gore i Istočne Hercegovine.

"Ovo je bez sumnje krajnja destinacija do koje dopiru uticaji bronzanog doba i bronzanodopskih kultura sa primorja“, tvrdi Lutovac.